Sabo Anica
BIOGRAFIJA
Anica (Kolavčić) Sabo je rođena u Beogradu 3. oktobra 1954. godine. Nakon završene Srednje muzičke škole „Josip Slavenski” (teoretski odsek) 1974. godine, studirala je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu Odsek za kompoziciju u klasi Stanojla Rajičića, a po odlasku profesora u penziju kod Srđana Hofmana. Diplomirala je 1980, a magistrirala 1986. na Odseku za kompoziciju, takođe u klasi Srđana Hofmana. Značajan doprinos formiranju njene umetničke ličnosti leži u činjenici da je u srednjoj školi završila i instrumentalni odsek – fagot (klasa Božidara Tumpeja), kao i dve godine studija na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (klasa Ivana Turšiča).
Nakon osnovnih studija radila je u Školi za muzičke talente u Ćupriji, gde je predavala sve teorijske predmete. Paralelno sa radom u Ćupriji započinje i rad na Fakultetu muzičke umetnosti, na kome je prošla sva zvanja od asistenta pripravnika (1982), asistenta (1985), docenta (1992), vanrednog (2000) i redovnog profesora (2013). Od dolaska na Fakultet bila je angažovana kao asistent na gotovo svim teorijskim predmetima, a od izbora u nastavničko zvanje radi na predmetu Muzički oblici. Septembra 2014. godine odbranila je doktorsku disertaciju na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, odsek za Teoriju umetnosti i medija, pod nazivom „Ispoljavanje simetrije u muzičkom obliku – pitanja metodologije analize.” Bavi se kompozitorskim i teorijskim radom.
Kompozitorsko stvaralaštvo Anice Sabo obuhvata solistička kamerna i orkestarska dela. Većina kompozicija je izvedena, a mnoge od njih su snimljene i čuvaju se kao trajni snimci za potrebe RTS-a. Dela su joj izvođena na Međunarodnoj tribini kompozitora i u koncertnim dvoranama Srbije i u Sloveniji. U izvođenju su učestvovali ugledni solisti i ansambli iz naše sredine. Koncizan muzički izraz nalazi ishodište u jezgrovitim formama i kamernom zvuku, a često nalazi inspiraciju u tekstu (poezija i proza na srpskom i slovenačkom jeziku).
Teorijska razmatranja Anice Sabo usmerena su na proučavanje stvaralaštva autora koji su značajno obeležili razvoj srpske muzike (Stevan Mokranjac, Josif Marinković, Petar Konjović, Miloje Milojević, Marko Tajčević, Stanojlo Rajičić, Aleksandar Obradović, Vasilije Mokranjac, Josip Slavenski, Josif Marinković, Zlatan Vauda, Mihovil Logar). U njihovim kompozicijama razmatra pitanja vezana za formalni kontekst pojedinih dela, ukazuje na njihovo mesto u razvoju srpske muzike i analizira pitanja transformacije folklornog uzorka. Druga važna oblast njenih istraživanja je područje vezano za procese oblikovanja muzičkog toka – posebno pitanja koja se tiču ispoljavanja simetrije u muzičkom delu. Bila je angažovana na projektima: Svetska muzika i evropsko kulturno nasleđe (Ministarstvo za nauku i tehnologiju Republike Srbije, rukovodilac projekta dr Mirjana Veselinović-Hofman) i Svetski hronotopi srpske muzike (Ministarstvo za nauku i životnu sredinu RS, rukovodilac projekta dr Mirjana Veselinović-Hofman), Identiteti srpske muzike u svetskom kulturnom prostoru (Ministarstvo za nauku i tehnologiju RS, rukovodilac projekta Ivana Perković) i Proučavanje, redigovanje i objavljivanje srpske muzičke baštine, sakupljanje i obrada građe (Matica srpska). Svi njeni radovi su objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa naučnih skupova.
Pedagoška aktivnost Anice Sabo primarno je vezana za Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu. Od izbora u nastavničko zvanje (1992) do odlaska u penziju (2020), pod njenim mentorstvom je odbranjen značajan broj diplomskih, master, magistarskih, specijalističkih i doktorskih radova. Učestvovala je u ispitnim komisijama za završne radove na svim nivoima studija, što podrazumeva i značajan broj napisanih izveštaja. Poseban doprinos dala je formiranju studijskog programa Muzička teorija, u skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju. U velikoj meri se posvetila nastavi na doktorskim studijama gde je predavala ili učestvovala u nastavi na više predmeta, obaveznih i izbornih. Treba pomenuti i njeno angažovanje u komisijama za prijemne ispite na svim nivoima studija, a naročito na formiranju ispitnih zahteva. Pedagoški angažman posebno je artikulisan kroz rad na predmetu Metodika nastave muzičko-teorijskih predmeta na master akademskim studijama. Njeni studenti nastavljaju rad u srednjim i visokim školama u Srbiji. Uz rad na Fakultetu muzičke umetnosti, po pozivu je bila angažovana kao profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu, Muzičkoj akademiji na Cetinju i Akademiji lepih umetnosti u Beogradu, gde je, pored predmeta za koji je birana na matičnom fakultetu, predavala i Analizu muzičkog dela.
Angažovala se i kao predavač na seminarima za usavršavanje nastavnika srednjih muzičkih škola. Seminare je organizovao Svez društava muzičkih i baletskih pedagoga Srbije i Centar za profesionalni razvoj i konsalting, Univerzitet umetnosti u Beogradu. Držala je, po pozivu, brojne ogledne časove iz predmeta Muzički oblici u srednjim muzičkim školama Beograda (među kojima su MŠ „Vatroslav Lisinski” i MŠ „Josip Slavenski”), ali i drugim gradovima Srbije (Šabac, Smederevo, Kragujevac, Požarevac…). Vodila je i više radionica za učenike srednjih muzičkih škola iz Srbije i okruženja, a nekoliko godina je bila i predsednica žirija na takmičenju iz predmeta Muzički oblici.
Premda se nikada profesionalno nije bavila sviranjem fagota, obrazovanje stečeno u srednjoj školi i na fakultetu značajno je doprinelo formiranju njenog kompozitorskog i teorijskog identiteta. Posebno je značajno orkestarsko i kamerno muziciranje, a nije nevažno i iskustvo solističkih nastupa, o čemu svedoči i prikaz u Politici iz 1975. godine: „Od mladih izvođača koji, čini se, u ovom trenutku ukazuju na najveću umetničku perspektivu, istaknimo Anicu Kolavčić (klasa profesora Božidara Tumpeja), koja je interpretirala Dve invencije za fagot Bruna Bijelinskog…” (Veselinović-Hofman 1975).
Bila je šef Katedre za teorijske predmete a potom i Katedre za muzičku teoriju i član Saveta Fakulteta muzičke umetnosti. Imala je i funkciju predsednika komisije za stručne ispite za predmet Muzička kultura u gimnaziji i srednjim stručnim školama, kao i ispitivača za Metodiku teorijske nastave u srednjim muzičkim školama. Bila je angažovana i kao član školskog odbora Muzičke škole „dr Vojislav Vučković” i Muzičke škole „Mokranjac” u Beogradu. Član je Udruženja kompozitora Srbije. U više navrata, dobila je Zahvalnicu za doprinos radu fakulteta.
Aktivno je učestvovala u formiranju društva Slovenaca „Sava” u Beogradu (2001) i bila njegova prva predsednica. Posebno je bila aktivna u očuvanju kulture i tradicije Slovenaca u Beogradu i celoj Srbiji. Neko vreme vodila je dečiji i mešoviti hor društva „Sava”. Za celokupan doprinos radu društva, povodom obeležavanja desetogodišnjice njegovog osnivanja, dobila je priznaje i zahvalu od Republike Slovenije. Član je Nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine u Srbiji od njegovog osnivanja 2010. godine, gde je obavljala različite funkcije (predsednica odbora za kulturu, zamenica predsednika Nacionalnog saveta i potpredsednica izvršnog odbora). U svom radu promoviše kulturu i umetnost pripadnika slovenačke nacionalne manjine u Srbiji, ukazuje na njihovu prisutnost u brojnim segmentima društva i ističe postojanje izuzetno značajne veze između ova dva naroda. U svojim radovima objavljenim u časopisima i zbornicima bavi se muzičkim stvaraocima iz različitih uglova, a posebno su dragocena teorijsko-analitička razmatranja. Angažovanje u Nacionalnom savetu inspiriše je i kao umetnicu, a poseban izazov nalazi u tretmanu slovenačkog jezika. Aktivno je učestvovala u osmišljavanju i realizaciji više kulturno-umetničkih projekata.
RADOVI
Spisak kompozicija sa premijernim izvođenjima
- Gudački kvartet 1 (1978)
Snimljeno na LP ploču 31. marta 1980. LP Stereo TRO 13734. NL 00182, PGP-RTB, 1991. Zemunski gudački kvartet, Zoran Milenković, prva violina, Đula Tešenji, druga violina, Andraš Mak, viola, Ljubomir Polojac, violončelo
- Diasonans poema za simfonijski orkestar (1980)
Trajni snimak RTB
- Igra kapi, ciklus pesama za glas i simfonijski orkestar (1982)
Tekst Zora Kukurić Milovanović, trajni snimak RTB, solista Jovo Reljin
- Svetlost, studija za gudački kvartet i simfonijski orkestar (1986)
- Impresija, poema za dva klavira (1989)
Trajni snimak RTB, Snežana Nikolajević i Vesna Kršić, posvećeno Klavirskom duu Nikolajević – Kršić, Kolarčeva zadužbina, 10. 1. 1989.
- Akvarel, duvački trio – flauta, oboa, klarinet (1992)
Ljubiša Jovanović, Dejan Kulenović, Dragan Petrović Čupa, Međunarodna tribina kompozitora, Sremski Karlovci, 15. 5. 1993.
- Kazivanje, poema za gudački orkestar (1993)
Kazivanje, verzija nastala 2014. Ansambl Metamorfozis, dirigent Ivan Marković, Međunarodna tribina kompozitora, Hol Narodne banke Srbije, 30. 9. 2015.
- Lutanja, poema za violinu i klavir (1995)
Lutanja, verzija nastala 2011. Marija Misita, violina, Nataša Mitrović, klavir, Međunarodna tribina kompozitora, Hol Narodne banke Sbije, 4. 11. 2012.
- Senke, fantazija za violončelo solo (1995)
Ištvan Varga, Međunarodna tribina kompozitora, sala Beogradske filharmonije, 1997. Senke, verzija nastala 2011, izmenjena i proširena verzija posvećena Filipu Milinkoviću. Filip Milinković, svečana sala Muzičke akademije u Banja Luci.
• Diantus, poema za klavir četvororučno (2000)
Trajni snimak RTB, posvećeno Duu Nikolajević – Kršić, Snežana Nikolajević i Vesna Kršić, Svečana sala OMŠ Vladimir Đorđević, 28. 3. 2005.
• Dva stiha, diptih za orgulje (2003)
Dalibor Miklavčič, Zavod Sv. Stanislava, Slovenija
• Šašiga, igra za violinu, violu i klavir četvororučno (2006)
Imre Sabo, violina, Atila Sabo, viola, Adriana Sabo i Anica Sabo, klavir, Svečana sala opštine Ada, april 2006.
• Tri odlomka, svita za duvački kvintet (2007)
Tri odlomka, verzija nastala 2009. Delo posvećeno kompozitoru i teoretičaru Berislavu Popoviću, Duvački kvintet Beogradske filharmonije: Marina Nenadović, flauta, Bojan Pešić, oboa, Veljko Klenkovski, klarinet, Nenad Janković, fagot, Nenad Vasić, horna, Međunarodna tribina kompozitora, Hol Narodne banke Srbije, 17. 11. 2009.
• Sanjališče, za recitatora, flautu, violinu i violu (2010)
Tekst: Bojan Meserko, Janko Brezovar, recitator, Nevena Glišić, flauta, Jelena Dimitrijević, violina, Atila Sabo, viola, Međunarodna tribina kompozitora, sala Udruženja kompozitora Srbije, 19. 11. 2010.
• Nikomur ne povem, za mešoviti hor, flautu, violinu, violu i violončelo (2011)
Tekst: Barbara Korun, kompozicija posvećena dirigentu i teoretičaru Miloju Miši Nikoliću; Hor Ars Divina, dirigent Ivan Marković, Nevena Glišić, flauta, Jelena Dimitrijević, violina, Atila Sabo, viola, Filip Milinković, violončelo, Međunarodna tribina kompozitora, Dom omladine Beograda, Velika sala, 13. 11. 2011.
• Nasmeh v slovarju, za violu/recitatora i flautu (2013)
Tekst: Milan Dekleve, Besede strah ni več v slovarju i Miroslav Košuta, Nasmeh v temi, Atila Sabo, viola/recitator i Nevena Glišić, flauta, Galerija Milića od Mačve, Kruševac, 18. 3. 2013.
• Povratak senke, fantazija za violu solo (2024)
Teorijski radovi
- Сабо, Аница. 1992. „Принцип руковедања у Другом гудачком квартету Петра Коњовића”. Развитак 3: 42–28.
- Сабо, Аница. 1993. „Серијалне композиције Беле Бартока”. Нови звук 1: 113–137.
- Sabo, Anica. 1993. „Palindromična koncepcija ciklusa u koncertima Bele Bartoka – rezultat transformacije motivsko-tematskog sadržaja”. U: Folklor i njegova umetnička transpozicija, 349–385. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti, Beograd.
- Сабо, Аница. 1993. „Песме Мокрањчевих руковети у Коњовићевој збирци Моја земља”.Развитак 4: 35–40.
- Сабо, Аница. 1994. „Александар Обрадовић: Концерт за виолину и гудаче и Музика за клавир и гудаче”. Нови Звук 3: 85–97.
- Сабо, Аница. 1994. „Два концерта Станојла Рајичића”. Зборник Матице српске за сценскe уметностu и музику 14: 87–96.
- Сабо, Аница. 1995. „Улога и значај трансформације мотива у процесу остваривања кохерентности циклуса. Бела Барток, Први концерт за виолину и оркестар оп. постх”. У: Властимир Перичић (ур.), Фолколор – Музика – Дело, 473–492. Београд: ФМУ.
- Сабо, Аница. 1997. „Руковети Стевана Мокрањца – приступ формалној анализи”. У: Димитрије Големовић (ур.), Мокрањчеви дани 1995–1997, 29–55. Неготин и Београд: Мокрањчеви дани и ФМУ.
- Сабо, Аница. 1997. „Третман фолклорних напева у 44 дуа за две виолине Беле Бартока”. У: Димитрије Големовић (ур.), Мокрањчеви дани 1995–1997, 189–207. Неготин и Београд: Мокрањчеви дани и ФМУ.
- Сабо, Аница. 1997. „Посебност Бартоковог односа према златном пресеку у процесу обликовања музичког тока”. У: Мишко Шуваковић (ур.), Изузетност и сапостојање, 131–139. Београд: Факултет музичке уметности.
- Сабо, Аница. 1998. „Гудачки квартет оп. 11 ге дур Милоја Милојевића”. У: Властимир Перичић (ур.), Композиторско стваралаштво Милоја Милојевића, 235– 242. Београд: Музиколошки институт САНУ.
- Сабо, Аница. 1998. „Бартокови принципи тематског обједињавања циклус”. Нови Звук 12: 97–113.
- Сабо, Аница. 2001. „Обрадовићев последнји Largo elegico essepresivo”. Мокрањац: 50–52.
- Сабо, Аница. 2003. „Бела Барток – Јосиф Маринковић”. Мокрањац: 52–50.
- Сабо, Аница. 2004. „Бела Барток – Марко Тајчевић”. Дело и делатност Михаила Вукдраговића и Марка Тајчевића – поводом стогодишњице рођења двојице композитора (књ. 5), 113–131. Београд: Одељење ликовне и музичке уметности САНУ.
- Сабо, Аница. 2004. „Мокрањчеве руковети, утицај интерппретације на аналитичку процедуру”. У: Весна Микић и Татјана Марковић (ур.), Музика и Медији, 94–103. Београд: Факултет музичке уметности.
- Sabo, Anica. 2004. „Analitičke nedoumice u tumačenju forme ronda”. U: Miloš Zatkalik i drugi (ur.), Muzička teorija i analiza 1, 91–101. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti.
- Сабо, Аница. 2004. „Три акорда Златана Вауде”. Нови звук 23: 28–35.
- Sabo, Anica. 2005. „Jozef Hajdn: Londonske simfonije – proces oblikovanja teme epizode i prelaza”. U: Miloš Zatkalik i drugi (ur.), Muzička teorija i analiza 2, 62–82. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti
- Сабо, Аница. 2005. „Полифонија педагошког, теоријског и композиторског рада Мирјане Живковић”. Нови звук 25: 5–13.
- Сабо, Аница. 2005. „Василије Мокрањац: Начини реализације јединства циклуса”. Живот и дело Василија Мокрањца, 75–85. Београд: СОКОЈ–МИЦ.
- Sabo, Anica. 2005. “The Concept and Status of the Subject Musical Forms at the Belgrade University-level Institution – History and Certain Key Methodological Questions”. In: Tatjana Marković & Vesna Mikić (eds), Music and Networking, 293–300. Belgrade: Faculty of Music.
- Сабо, Аница. 2006. „Проблематика терминолошког одређења структурног плана музичког тока – музичка реченица”. Нови звук 27: 71–83.
- Sabo, Anica. 2006. „Prelazni oblik između dvodelne i trodelne pesme: suočavanje teorijskih postavki i analitičke prakse”. U: Miloš Zatkalik i drugi (ur.), Zbornik Katedre za teorijske predmete 3, 145–169. Beograd: FMU.
- Sabo, Anica. 2006. „Bartók Béla munkássága Szerbiában megjelent zenetudományi cikkek tűkrébеn”. Hid, Irodalom Művészet Társadalomtudomány, 19–28. Novi Sad: A Matica srpska Könyvtára.
- Сабо, Аница. 2006. „Јосип Славенски: Ауторске верзије свите Са Балкана”. У: Јосип Славенски и његово доба, 180–197. Београд: Музички информативни центар.
- Сабо, Аница. 2006. „Процес обликовања песама у руковетима Стевана Ст. Мокрањца – Прилог проучавању музичке синтаксе”. У: Мокрањцу на дар 2006, 131–156. Београд – Неготин: Факултет музичке уметности – Дом културе Стеван Мокрањац.
- Сабо, Аница. 2006. „Музичка реченица у Мокрањчевим Руковетима”. Мокрањац: 4–10.
- Сабо, Аница. 2006. „Различите могућности одређења кореспондентних односа у музичком току”. U: Miloš Zatkalik i drugi (ur.), Zbornik Katedre za teorijske predmete 4, 48–59. Beograd: FMU.
- Сабо, Аница. 2007. „Написи o Александру Обрадовићу”. Мокрањац 9: 32–35.
- Сабо, Аница. 2008. „Милутин Раденковић”. Музикологија 8: 335–336.
- Sabo, Anica. 2008. „A Contemporary Reading of the Original Principles of the Study of Musical Forms Establishing Relationships between Marx, Peričić and Skovran, Popović”. In: Tatjana Marković & Vesna Mikić (eds), Musical Culture & Memory, 325–330. Belgrade: FoM.
- Sabo, Anica. 2009. „Aspects of Symmetry in Musical Flow – A Proposal for Classification”. Journal of the Department of Music Theory, Music theory and Analysis 1: 143–152.
- Сабо, Аница. 2009. „Активности војног оркестра у периоду после Другог светског рата (1947–1968)”. У: Весна Микић и Тијана Поповић Млађеновић (ур.), Тематски потенцијали лексикографских јединица о музичким институцијама, 71–79. Београд: Факултет музичке уметности, Катедра за музикологију.
- Sabo, Anica. 2010. „The Form of Variations – Steps in the Analytical Procedure”. In: Miloš Zatkalik et al. (ed.), Music Theory and Analysis, 299–311. Belgrade: Faculty of Music.
- Sabo, Anica. 2010. „Slovenački kompozitori u Srbiji – Davorin Jenko, Mihovil Logar, Zlatan Vauda”. U: Jurij Fikfak i Ingrid Slavec Gradišnik (ur.), Traditiones, Zbornik Inštituta za slovensko narodopisje in Glasbenonarodnopisnega inštituta, 239–261. Ljubljana: Slovenska akademija znanosti in umetnosti.
- Сабо, Аница. 2010. „Фуга у музици двадесетог века: Бела Барток Први концерт за виолину и оркестар (1907) оп. постхум – први став”. У: Драган Бошкoвић и др. (ур.), Теоријске основе и претпоставке савремене музике, Међународни научни скуп Српски језик, књижевност, уметност, 71–79. Крагујевац: Филолошко-уметнички факултет.
- Сабо, Аница. 2010. „Љубица Марић – Пасакаља – поступци у реализацији јединства музичког тока”. У: Дејан Деспић и Мелита Милин (ур.), Простори модернизма: Љубица Марић у контексту музике њеног времена, Зборник радова са научног скупа, 261–273. Београд: Музиколошки институт САНУ.
- Сабо, Аница. 2010. „Педагошки допринос Станојла Рајичића развоју музике у Србији”. У: Соња Маринковић и Санда Додик (ур.), Традиција као инспирација, Зборник радова са научног скупа, 43–61. Бања Лука: Дани Владе Милошевића.
- Сабо, Аница. 2011. „Стваралачка поетика Мирјане Живковић”. У: Валерија Каначки (ур.), Женско писмо/Српска музика у европском контексту, Међународни научни скуп Српски језик, књижевност, уметност, 15–21. Крагујевац: Филолошко-уметнички факултет.
- Sabo, Anica, Maja Đukanović. 2011. „Pomen poznavanja slovenskega jezika in kulture pri zaposlitvi mladih slovenskega rodu v Srbiji”. U: Mladi v presečišču, svetovnih sprememb, rad štampan u izvodu, 97. Maribor: Inštitut za razvoj družbene odgovornosti.
- Sabo, Anica. 2011. “The Concept and Function of Energy in Music: interference between theoretical thought and compositional poetics in the works of Berislav Popović”. In: Music Theory and Analysis, The 9th International Conference, Belgrade, 13–15 May, (rad štampan u izvodu), 23. Belgrade: Faculty of Music.
- Sabo, Anica. 2012. „Izgradnja novog koncepta muzičke teorije”. U: Miloš Zatkalik (ur.), U čast profesora Dejana Despića – povodom osamdesetog rođendana, Radovi sa Osmog godišnjeg skupa Katedre za muzičku teoriju, 69–77. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti.
- Sabo, Anica i Zoran Božanić. 2012. „Dejan Despić: zbirka kontrolnih učila”. U: Miloš Zatkalik (ur.), U čast profesora Dejana Despića – povodom osamdesetog rođendana, Radovi sa Osmog godišnjeg skupa Katedre za muzičku teoriju, 78–90. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti.
- Сабо, Аница. 2012. „Изазови тумачења средишњег става у Другом концерту за клавир и оркестар Беле Бартока”. У: Соња Маринковић и Санда Додик (ур.), Традиција као инспирација, 392–409. Бања Лука: Академија умјетности и МД РС.
- Сабо, Аница. 2013. „Бела Барток, Други концерт за виолину и оркестар, други став: остваривање јединства варијационе форме”. У: Соња Маринковић и Санда Додик (ур.), Традиција као инспирација, 420–430. Бања Лука: Академија наука Републике Српске и Музиколошко друштво Републике Српске, Академија умјетности Универзитета у Бањој Луци.
- Sabo, Anica. 2014. „Nastava predmeta muzički oblici u srednjim muzičkim školama”. У: Соња Маринковић, Санда Додик и Ана Петров (ур.), Владо С. Милошевић (етномузиколог, композитор и педагог) – Традиција као инспирација (тематски зборник), 563–576. Бања Лука: Академија умјетности Универзитета у Бањој Луци, Академија наука и умјетности Републике Српске, Музиколошко друштво Републике Српске.
- Маринковић, Соња и Аница Сабо. 2014. „Корелација наставе историје музике и музичких облика у средњој музичкој школи”. У: Драган Жунић и Миомира М. Ђурђановић (ур.), Balkan Art Forum – Уметност и култура данас, 145–154. Ниш: Факултет уметности.
- Sabo, Anica. 2014. „Kamerna dela Zlatana Vaude”. U: Sanja Pajić i Valerija Kanački (ur.), Pagansko i hrišćansko u likovnoj umetnosti & Satira u muzici, 345–352. Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet
- Сабо, Аница, Зоран Божанић, Јелена Михајловић Марковић, Соња Маринковић. 2014. „Могућност унапређења аналитичке праксе”. У: Милена Петровић (ур.), Седамнаести педагошки форум сценских уметности, Социолошки аспекти извиђаштва у сценским уметностима, 29–33. Београд: Факултет музичке уметности.
- Sabo, Anica. 2015. „Spoj dva autentična stvaralačka izraza: Balet Vojislava Vučkovića, Čovek koji je ukrao sunce u redakciji i orkestraciji Petra Bergama”. U: Nikola Buble, Marija Bergamo i Vito Balić (ur.), Baščinski glasi: Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak 11 (1): 209–222. Split.
- Sabo, Anica. 2015. „Elemеnti strukturnog plana muzičke rečenice”. У: Соња Маринковић и Санда Додик (ур.), Традиција као инспирација, 391–402. Бања Лука: Академија умјетности, Академија наука и умјетности Републике Српске, Музиколошко друштво Републике Српске.
- Sabo, Anica. 2015. „Analitička interpretacija”. U: Danijela Stojanović i Danijela Zdravić Mihajlović (ured.), Balkan Art Forum – Umetnost i kultura danas: duh vremena i problemi interpretacije, 141–148. Niš: Fakultet umetnosti.
- Маринковић, Соња и Аница Сабо. 2016. „Композиторски рукопис Владе Милошевића у Четвртом гудачком квартету”. У: Соња Маринковић и Санда Додик (ур.), Научни скуп Владо Милошевић: етномузиколог, композитор и педагог (2015, Бања Лука): Традиција као инспирација (тематски зборник), 51–59. Бања Лука: Универзитет у Бањој Луци, Академија умјетности, Академија наука и умјетности Републике Српске и Музиколошко друштво Републике српске.
- Sabo, Anica. 2016. „Analitički oslonci u proučavanju opusa Davorina Jenka, Analitične opore v preučevanju opusa Davorina Jenka (Povzetek), Analytical Holds in the Process of Studying Davorin Jenko’s Opus (Summary)”. U: Katarina Tomašević (ur.), Davorin Jenko (1835-1914), prilozi za kulturu sećanja prispevki za kulturo spomina, 105–117. Beograd: Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti Nacionalni savet slovenačke nacionalne manjine u RS.
- Sabo, Anica. 2017. “Berislav Popović’s Methodological Contribution to the Analyses of Symmetry in the Musical Flow”. In: Ana Stefanović, Anica Sabo, Ivana Vuksanović i Atila Sabo (eds), Musical semiotics and music theory, 216–230. Belgrade: Faculty of Music.
- Sabo, Anica. 2017. “The Concept and Function of Energy in Music – interference between theoretical thought and compositional poetics in the works of Berislav Popović”. In: Anica Sabo, Ana Stefanović, Ivana Vuksanović (eds), From Structure to Narrative, 41–53. Belgrade: Faculty of Music.
- Sabo, Anica, Sonja Marinković. 2018. „Neka metodološka pitanja analize muzičkog oblika”. In: Sonja Marinković at al. (eds), Essays In Honor of Prof. Dr. Mirjana Veselinović-Hofman/ Izazovi savremene muzikologije, Eseji u čast prof. dr Mirjane Veselinović-Hofman, 25–34. Belgrade: Department of Musicology, Faculty of Music.
- Sabo, Anica, Marija Vauda. 2020. „NePOKOŠENI OSMESI, Zlatan Vauda (1923–2010)”. Slovenika VI: 193 – 209.
- Sabo, Anica. 2020. Ispoljavanje simetrije u muzičkom toku – metodološka pitanja. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti. (monografija)
- Sabo, Anica. 2022. „Iz simfonijskog opusa Mihovila Logara (1902–1998) Rondo rustiko”. Slovenika VIII: 47–59.
- Sabo, Anica. 2023. „Zlatan Vauda (1923 – 2010) – Retrospekcije: Izazovi tumačenja muzičkog toka”. Slovenika IX: 23–36.
- Sabo, Anica, Sonja Marinković. 2024. „Pedagoški doprinos Srđana Hofmana razvoju muzike u Srbiji”. U: Mirjana Veselinovć-Hofman i Ivana Miladinović Prica (ur.), Ogledala: muzički svet Srđana Hofmana, 271–283. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti.
REFERENCE
Premate, Zorica. 1991. „Prikaz Gudačkog kvarteta A. Sabo”. LP Zemunski gudački kvartet NL 00182, PGP-RTB.
Referat za izbor u zvanje redovnog profesora. Referenti: redovni profesor Mirjana Živković, redovni profesor Miloje Nikolić i redovni profesor Miloš Zatkalik. Arhiva Fakulteta muzičke umetnosti, Beograd, 2013.
Veselinović-Hofman, Mirjana. „Muzička hronika. Značajni pedagoški rezultati”. Politika, 22. maj 1975.
Veselinović-Hofman, Mirjana (ur.). 2007. Istorija srpske muzike – srpska muzika i evropsko kulturno nasleđe. Beograd: Zavod za udžbenike, 113, 118, 460, 462, 476, 716, 717.
Vuksanović, Ivana. 2021. “The Joy of Discover. An Interview with Anica Sabo”. International Journal of Music New Sound 58: 37–53.
OSTALO
„Gudački kvartet ANICE SABO je lično lirsko kazivanje zasnovano na osnovu tematskog jezgra koje, sa samog početka kompozicije, osvetljava motivsku strukturu dela sve do njegovog kraja. Prozračan zvuk ove muzike koja teče u zgušnjavanju i razređivanju linija na čijem je izvoru i toku kontrastni akordski materijal, sugeriše objektivan lirski kontemplativni svet, u kome se sukobi razrešavaju dramaturški logično, bez potresa koji bi uzdrmali ovu prefinjenu zvučnu ploču.”
Zorica Premate, iz prikaza Gudačkog kvarteta br. 1, LP Zemunski gudački kvartet NL 00182, PGP-RTB, 1991.
KOMENTARI ANICE SABO O KOMPOZICIJAMA
Anica Sabo: LUTANJA, poema za violinu i klavir
Kompozicija Lutanja, poema za violinu i klavir nastala je 2011. i predstavlja novu, značajno prerađenu verziju, kompozicije pod istim nazivom nastale pre više od deset godina, koja do sada nije doživela izvođenje. Osmišljena kao jednostavačna, kompozicija sadrži dva okvirno postavljena lagana segmenta razdvojena središnjim delom u brzom tempu. Za autorku je tokom izrade nove verzije posebno zanimljiv i zahtevan bio pokušaj da se novim, bitno pojednostavljenim, sredstvima muzičkog izraza postigne efekat srodan prvobitnoj verziji. U tom smislu veliki izazov je predstavljao središnji deo koji je sazdan od više kratkih segmenata različitog muzičkog sadržaja. Potraga za postupcima koji bi održali autentičnost svakog segmenta i istovremeno obezbedili njihovo jedinstvo iznedrila je i pojedina nova rešenja. Ova verzija je nastala na podsticaj pijanistkinje Nataše Mitrović.
Anica Sabo: KAZIVANJE, muzika za gudački orkestar
Kompozicija KAZIVANJE, muzika za gudački orkestar predstavlja značajno izmenjenu varijantu dela nastalog pod istim nazivom pre dve decenije. Tema 24. Međunarodne tribine kompozitora – Muzička kutija, bila je podsticaj da se u ovoj partituri izdvoje one situacije koje upućuju na karakteristike muzičke kutije. Posebnim tretmanom zvuka i orkestracionim rešenjima, određenim vrstama prerade koje se odnose na način izvođenja, dodatim segmentima muzičkog toka, registarskim promenama i slično učinjena su usmerenja ka zahtevima Tribine.
Tip zvuka koji karakteriše muzičku kutiju se prepoznaje u povremenom umetanju načina izvođenja kollenjo (col legno) i picikato (pizz) koji se javljaju istovremeno ili izdvojeno, često u visokom registru i u različitim nivoima akustičke dinamike, sa uputstvom izvođačima da se izvodi kratko i odsečno (seco). Repetitivnost se najočiglednije ispoljava u središnjem segmentu muzičkog toka i manifestuje se u ponavljanju melodijsko ritmičkih celina kraćeg trajanja. Usporavanja su posebno karakteristična za poslednji deo kompozicije. Izvesna „raštimovanost” vertikale je stalno prisutna, što je posebno potencirano načinom plasmana konsonantnih i disonantnih sazvučja.
Anica Sabo: TRI ODLOMKA, svita za duvački kvintet
Tri odlomka za duvački kvintet predstavljaju zvučni zapis kratkih sećanja iz prošlosti. Prvi nosi sasvim lični doživljaj jedne dečije melodije, drugi je odjek šale koja se „izgovara” pred slušaocima, a treći osvrt na melodiju iz kompozicije nastale pre dvadesetak godina. Odnos prema ansamblu, i tretman svih muzičkih parametara nastavak je traganja za muzičkim izrazom koji se uspostavio u prethodnim delima (posebno duvačkom triju). Delo je nastalo 2009. godne i nova je verzija kompozicije koja je pod istim nazivom nastala dve godine ranije (2007). Posvećena je kompozitoru i teoretičaru Berislavu Berku Popoviću.
Anica Sabo: SANJALIŠČE
Kompozicija Sanjališče za recitatora, flautu, violinu i violu, inspirisana je romanima Bojana Meserka. U tri knjige Sanjališče, Sanjalnica i Senjalca (Sanjalište, Sanjaonica i Sanjači) opisano je bitisanje glavnog junaka u paralelnim svetovima. Romani se mogu svrstati u naučnofantastičnu literaturu, ali razumeti i kao tumačenje zamršenih tokova ljudske svesti. Čitalac se stalno pita da li je glavni junak neko u čijem se umu stvaraju neobične slike, ili on nehotice menja mesto i vreme svog postojanja. Radnja je realizovana između realnog (ovozemaljskog) i fiktivnog (vanzemaljskog) sveta. U literarnom iskazu postoji neprestana i nepresušna igra rečima i slogovima. Na taj način reči menjaju značenje ili ga potpuno gube.
Sjedinjavanje muzičkog toka sa nepredvidivim tokom ljudske svesti, rezultiralo je kompozicijom u kojoj se kroz smenu laganih i brzih odseka sugeriše moguće viđenje jedne posebne i neobične životne priče.
Anica Sabo: NIKOMUR NE POVEM
Kompozicija Nikomur ne povem (Nikome neću reći) je nastala na tekst savremene slovenačke pesnikinje Barbare Korun (1963). Pesma je objavljena 2004. u okviru zbirke Razpoke (Pukotine), i može se reći da upravo ona jezgrovito definiše njenu poeziju. Pesme Barbare Korun pisane su na način koji čitaocu direktno ne saopštava njihovo značenje, a tajnovitost i zagonetnost njene poezije otvara širok krug mogućih tumačenja. Jedno viđenje iskazano je kompozicijom Nikomur ne povem za mešoviti hor, flautu, violinu violu i violončelo.
Pesma, Nikomur ne povem, koja otvara mnoga sakrivena pitanja, ukazuje na zagonetne snove i mistične slutnje, poseban je izazov u razotkrivanju smisla poezije ove autorke. Trenutci neizvesnosti i nedokučivih tajni o kojima se u njoj govori saopštavaju se u standardnom zvuku mešovitog hora, a instrumentalni ansambl integralni je deo tog kazivanja. Poetski nivo instrumentalnog ansambla posebno je naglašen u donekle izdvojenom zvuku flaute. U zamršeni lavirint višeznačnog govora uvedena je jedna slovenačka dečija pesma. Delo je posvećeno dirigentu i teoretičaru Miloju Miši Nikoliću.
Anica Sabo: NASMEH V SLOVARJU
Kompozicija Nasmeh v slovarju (Osmeh u rečniku) za recitatora/violistu i flautu nastala je na tekstove pesama dva savremena slovenačka pesnika Milana Dekleve, Besede strah ni več v slovarju (Reč strah ne postoji više u rečniku), i Miroslava Košute, Nasmeh v temi (Osmeh u tami). U pesmama se koncizno, kroz dinamičnu smenu reči, govori o nedoumicama, sumnjama, dilemama, strahu … U kompoziciji su aktivirani oni delovi ovih pesama koji jezgrovito sugerišu svakovrsne sukobe, kao i oni koji ukazuju na mogućnost njegovog pomirenja. Violisti/recitatoru je primarno poverena dramatizacija teksta. Deonica flaute sadrži elemente podrške dramatizaciji, ali je zvuk ovog instrumenta u osnovi usmeren ka isticanju poetskih momenata. Odnos prema ansamblu, i tretman svih komponenata muzičkog izraza, nastavak je traganja za zvučnom slikom koja je započela u delima nastalim na tekstove savremenih slovenačkih književnika (posebno Sanjališča).
Kompozicija je nastala u okviru prvog realzovanog projekta nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine, pod nazivom Zvok besed, literarno–glasbena prepletanja (Zvuk reči, književno–muzičke preplitanja), a koji je podržalo Slovenačko udruženje Rasinskog okruga „Lipa” i Književno prosvetna zajednica Kruševac. U okviru projekta osmišljena je promocija knjige savremene slovenačke književnosti koju je na srpski prevela grupa studenata Filološkog fakulteta pod mentorstvom prof. dr Maje Đukanović.
Anica Sabo: POVRATAK SENKE, fantazija za violu solo
Kompozicija, Povratak senke – fantazija za violu solo, (nastala 2024.) predstavlja kratak isečak muzičkog događanja zasnovanog na jednostavnim motivima koji se izlažu, razvijaju, ponavljaju, prožimaju ili čak međusobno suprotstavljaju, u potrazi za sopsvenim identitetom. Ritam, artikulacija, registar i akustička dinamika, ključne su komponente muzičkog izraza na kojima je utemeljen muzički tok ovog dela. Kompozicija je na određeni način povezana sa ranije nastalim delom Senke – fantazija za violončelo solo.
PRILOZI
PRILOZI:
- Prilog 1. Anica Sabo, 2008. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 2. Anica Sabo, Međunarodna tribina kompozitora, Beograd, 2011. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 3. Anica Sabo, RTB, Beograd, 2021. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 4. Anica Sabo, fagotistkinja, Mirjana Kršljanin, klavir, Beograd, 1977. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 5. Ministar dr Boštjan Žekš, Anica Sabo, Slobodan Jakoš, Irena Kužnik, Željko Kljun, dodela priznanja, Beograd, 2011. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 6. Anica Sabo, Milan Mihajlović, dekan FMU, dodela Zahvalnice FMU, Beograd, 2005.
- Prilog 7. Hor „Liceum” i dirigent Miloje Nikolić, najava koncerta (plakat), Kragujevac, 2012.
- Prilog 8. Priznaje i zahvala Republike Slovenije za doprinos i razvoj društva Slovenaca u Beogradu, društva „Sava”, Beograd, 2011. Ljubaznošću umetnice.
- Prilog 9. Anica Sabo i Dečiji hor društva Slovenaca „Sava”, Beograd, 2005. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 10. Anica Sabo i Mešoviti hor društva Slovenaca „Sava”, Beograd, 2005. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 11. Anica Sabo i Sonja Marinković, Mokranjčevi dani, naučna tribina u Mokranjčevoj kući, Negotin, 2022. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 12. Anica Sabo, najava naučne tribune na Mokranjčevim danima, Negotin, 2022. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 13. Anica Sabo, hor „Liceum” i ansambl „Škancin”, Beograd, 2013. Izvor: privatna arhiva A. S.
- Prilog 14. Anica Sabo, Aleksandar Gruden, Beogradski nadbiskup monjsinjor Stanislav Hočevar. Koncert hora Liceum u Domu vojske Srbije, Beograd, 2013. Izvor: privatna arhiva A. S.
FOTOGRAFIJA UMETNICE
- Anica Sabo, 2008. Izvor: privatna arhiva A. S.
ČLAN TIMA: | Ivana Miladinović Prica |
DATUM UNOSA GRAĐE: | septembar 2024. |