Žebeljan Isidora
BIOGRAFIJA
Isidora Žebeljan, najizvođeniji srpski kompozitor u inostranstvu, rođena je u Beogradu 27. septembra 1967. godine. Njeni roditelji završili su studije književnosti u Beogradu. Otac Petar Žebeljan radio je kao novinar na Radio Beogradu, a majka Bosiljka bila je profesor srpskog jezika i književnosti. Kompozitorkini porodični koreni sežu do varoši Žebeljan pored Temišvara u Rumuniji, odakle su se u 18. veku očevi preci doselili u banatsko selo Perlez. Isidora je od ranog detinjstva bila fascinirana narodnom muzikom i zvucima ravnice (Čičovački 2021, 134) koji su podsticali njenu stvaralačku maštu. O vezanosti za Banat i Perlez, selo u kome su živeli roditelji njenog oca, često je govorima u intervjuima: „Prva muzika koju sam u životu čula bile su pesme koje je pevala moja mama, dečije, uspavanke, vojvođanske narodne, starogradske… Zatim su mi se u sećanje urezale pesme koje su pevale moje bake. One su pevale na jedan poseban način, koji se ispoljavao pre svega u specifičnom izvođenju vojvođanskih predudara, ukrasa oko nota…. Moj otac je strastveni sakupljač i poznavalac narodne muzike, pre svega vojvođanske, pa su zvuci gajdi, zatim tamburaških i gudačkih narodnih orkestara, moja ljubav od davnina. Međutim, njegovom zaslugom veoma rano sam slušala i gruzijsko narodno pojanje, pa naravno pojanje u vojvođanskim crkvama, našu fenomenalnu muziku limenih duvačkih orkestara.” (Ibid., 105) Isidora Žebeljan će upravo na ovim izvornim principima nadgraditi svoju stvaralačku poetiku.
U autopoetičkim esejima Isidora Žebeljan je pisala o svojim počecima, navodeći da je izvor njenog stvaralaštva u detinjstvu i muzici Sergeja Prokofjeva. „Jako osećam svoje korene, koji su vezani za Banat. (…) Mirisi, atmosfera i boje iz detinjstva su bitni za ono što sam do sada radila. A opet, s druge strane, tokom dosadašnjeg života, koji je vezan za Beograd, ja sam, družeći se sa urbanim ljudima, osetila i taj drugi pol. Kao da te dve strane nisu podeljene, nego su se lepo složile. Jedna vezana za prirodu, i to za ravnicu, i druga, vezana za ono što je nekad bilo urbano u Beogradu – bojim se da ga više nema.” (Ibid., 13) U detinjstvu su je zanimale i fizika i astronomija, pisala je pesme, glumila, režirala predstave i pravila koreografije (Ibid., 134). Sa pet godina je počela da uči klavir u Muzičkoj školi „Davorin Jenko”. Srednju muzičku školu „Josip Slavenski” upisuje sa dvanaest godina i završava je 1984. kao učenik generacije. „Bila sam učenik vokalno-instrumentalnog i teoretskog odseka i svirala sam klavir. Tačnije, spremala sam se za budućeg pijanistu. Sa 12-13 godina prvi put sam svirala muziku 20. veka, Vizije Sergeja Prokofjeva, i ona me je potpuno očarala. Tada sam i otkrila komponovanje kao svoj divni usud. (…) U Prokofjeva sam se potpuno zaljubila, potom u Stravinskog, Debisija, Ravela… Nisam bila imuna na pop i rok, istom merom sam se posvećivala i drugoj muzici”. (Ibid., 129, 133)
Sa šesnaest godina (1984) Isidora Žebeljan je upisala Odsek za kompoziciju i orkestraciju Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi Vlastimira Trajkovića. Diplomirala je 1992, a potom, u istoj klasi, završila i magistarske studije (2002). Tokom studija Isidora Žebeljan bila je član grupe mladih kompozitora Sedam veličanstvenih (uz Ognjena Bogdanovića, Natašu Bogojević, Anu Mihajlović, Igora Gostuškog, Srđana Jaćimovića i Vladimira Jovanovića), koja je na inovativan i nekonvencionalan način prezentovala svoju muziku. „Vreme okupljanja Sedam veličanstvenih je vreme osamdesetih godina prošlog veka, kada je u Beogradu i Jugoslaviji bilo divno živeti, jer je na sve strane kuljala neka posebna kreativna energija… Bili smo sjajni drugari, živeli prilično boemski, lepo se zabavljali, ali se i zajednički oduševljavali minimalizmom, novim talasom, klasikom dvadesetog veka, alternativnom muzikom toga doba – na primer grupom Lounge Lizards, Džonom Lurijem, ali i grupom Cocteau Twins, Kitom Džeretom, Petom Metinijem, muzikom naših profesora Vlastimira Trajkovića, Zorana Erića i Vuka Kulenovića i, naravno, sa mnogo ljubavi i ushićenja pisali i jedni drugima svirali svoju muziku.” (Ibid., 83) Takođe, Isidora Žebeljan je posebno cenila muziku Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), Đerđa Ligetija (György Ligeti), Janisa Ksenakisa (Iannis Xenakis), Ljubice Marić, Stiva Rajša (Steve Reich) i Arva Perta (Arvo Pärt).
Isidora Žebeljan je bila prva žena univerzitetski profesor kompozicije u Srbiji. Na Katedri za kompoziciju i orkestraciju FMU prošla je izbor u sva zvanja: u zvanje asistenta izabrana je 1993, docenta – 2002, vanrednog profesora – 2008, a u zvanje redovnog profesora – 2013. Oktobra 2006. izabrana je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti, kao najmlađi akademik, a 2012. za redovnog. Godine 2012. postala je članica Svetske akademije umetnosti i nauka (World Academy for Art and Science). Kao prva ličnost sa Balkana, Isidora Žebeljan je dobitnica nagrade Parlamenta mediteranskih zemalja za umetnička dostignuća, 2014.
Njena brojna scenska, orkestarska, kamerna i solistička dela nalaze se u samom vrhu srpske muzike. Komponovala je ukupno pet opera na kojima je sarađivala sa sestrom Milicom Žebeljan, dramaturškinjom, i suprugom Borislavom Čičovačkim, oboistom, piscem, univerzitetskom profesorom. Autorka je prve srpske opere koja je svetsku premijeru imala u inostranstvu. Opera Zora D., koju je poručila Dženezis Fondacija (Genesis Foundation) iz Londona, premijerno je izvedena u Amsterdamu juna 2003. u režiji Ser Dejvida Pauntnija (Sir David Pountney) i Nikole Rab (Nicola Raab). Ista produkcija otvorila je pedesetu sezonu Bečke kamerne opere 2003. godine.
Nakon uspeha opere Zora D. Isidora Žebeljan je kontinuirano dobijala porudžbine značajnih institucija i muzičkih festivala, kao što su Fondacija Berlinske filharmonije (Klin-čorba, 2015), Venecijansko bijenale (Konji Svetog Marka, iluminacija za orkestar, 2004), Festival u Bregencu (opera Maratonci, 2008; Zujte strune za simfonijski orkestar, 2013), Dženezis Fondacija iz Londona (Pesma putnika u noći, za otvaranje izložbe Bila Vajole /Bill Viola/ u Nacionalnoj galeriji u Londonu, 2003, i Skomraška igra, za Academy of St Martin in the Fields, 2005), Univerzitet u Kentu (Polomka kvartet, 2009), Opera iz Gelzenkirhena (opere Simon izabranik, 2009; Nahod Simon, 2015), Holandski kamerni hor (Latum lalo, 2010; Psalm 78, 2017), Accademia Musicale Chigiana Siena (opera Dve glave i devojka, 2012), City of London Festival (Kad je Bog stvarao Dubrovnik, 2013), Fondacija Eduard fan Bejnum (Tri čudne ljubavi, koncert za violinu i orkestar, 2017), Savet za muziku Nemačke (Gajdaški vitraž, 2019) itd.
Muziku Isidore Žebeljan širom sveta izvode renomirani solisti i ansambli, počev od solističke, kamerne i orkestarske muzike pa sve do scenskih postavki dela operskog žanra. Komponovala je za renomirane muzičke ansamble kao što su: Bečki simfoničari, The Academy of St. Martin in the Fields, Brodski kvartet, Holandski kamerni hor i London Brass. Njene kompozicije se redovno izvode po čitavoj Evropi, Izraelu, Dalekom Istoku, Americi, Africi i Australiji, uključujući i festivale Venecijansko bijenale, Festival u Bregencu, White Light Festival (Lincoln Center, New York), RAI Festival Nuova Musica (Torino), Settembre musica (Milano-Torino), Settimana Musicale Senese (Sijena), Muzički festival Zapadnonemačkog radija (WDR), ISCM festivali (Zagreb, Geteborg, Vroclav, Vankuver), Galway Arts Festival (Irska), Ultima Festival (Oslo), City of London Festival, Swaledale Festival, Walled City Music, Dulwich Music Festival (Velika Britanija), Eilat Festival (Jerusalim), Festival Oude muziek, Stift Festival (Holandija; 2017. godine Isidora je bila kompozitor ‘in residence’), Festival Nous Sons (Barselona), Međunarodni festival kamerne muzike Godella (Valensija; 2019. godine Isidora je bila kompozitor ‘in residence’), Festival ControCanto (Rim), Festival L’ Est (Milano), Crossing Border Festival (Holandija), Festival Clara (Belgija), Festival Muzyka nowa Bidgošč (Poljska), međunarodni festival George Enescu Bukurešt (Rumunija), Bangalow Music Festival (Australia), Međunarodni muzički festival u Alžiru, Muzički bijenale Zagreb, Kazalište Ulysses Brijuni (Hrvatska), Kotor Art (Crna Gora), BEMUS i Mokranjčevi dani. Holandski međunarodni muzički festival Stift 2021. godine bio je posvećen muzici Isidore Žebeljan. Autorski koncerti njene muzike održani su u Holandiji, Španiji, Češkoj (simfonijska muzika), Sloveniji, Crnoj Gori i Srbiji.
Muziku Isidore Žebeljan izvodili su još, između ostalih, i Simfonijski orkestar BBC, Simfonijski orkestar iz Geteborga, Simfonijski orkestar RAI Torino, Janačekova filharmonija (Češka), Kraljevska filharmonija Galicije (Španija), Louisville Orchestra (SAD), Venecijanski solisti, Moravska filharmonija Olomouc (Češka), Helsingborški simfonijski orkestar (Švedska), Simfonijski orkestar Gevle (Švedska), Laponski kamerni orkestar (Finska), Haydn orkestar (Italija), EurOrchestra (Italija), Nova filharmonija Vestfalije, Moldavska filharmonija, European Union Youth Orchestra, No Borders Orchestra, Beogradska filharmonija, Brodski kvartet, London Brass, Lutoslavski kvartet, Nieuw Ensemble (Amsterdam), Zagros Ensemble (Helsinki), ansambl Sentieri selvaggi (Milano), Yokohama Sinfonietta (Japan), Soutern Cross Soloists (Australija), dirigenti Pol Danijel (Paul Daniel), David Porselajn (David Porcelijn), Klaudio Šimone (Claudio Scimone), Majkl Sil (Michael Seal), Tomáš Netopil, Kristof Popen (Christoph Poppen), Kristijan Rajf (Christian Reif), Aleksandar Rudin, Pjer-Andre Valad (Pierre-André Valade), Peter Dejkstra (Peter Dijkstra), Kaspars Putnjinš (Kaspars Putņinš) i solisti, kao što su hornista Štefan Dor (Stefan Dohr), klarinetisti Huan Enrik Ljuna (Joan Enric Lluna), Alesandro Karbonare (Alessandro Carbonare), violinista Danijel Roland (Daniel Rowland), pijanisti Ana Fedorova, Nino Gvetadze, Oliver Triendl, Kjoko Hašimoto (Kyoko Hashimoto), Aleksandar Madžar, vokalni solisti Marcel Beekman, Aile Asszonyi, Piotr Prochera itd.
Isidora Žebeljan se uspešno bavila i primenjenom muzikom za pozorište, film i reklame. Za nju je primenjena muzika predstavljala poseban izazov, o čemu svedoči i sledeći iskaz: „Ta vrsta muzike me zanima zato što je strašno omeđena i ima malo manevarskog prostora. Za mene to nije niža kategorija muzike, upravo zato je u pitanju veliki izazov, i kada radim u nekom žanru, osećam se mnogo opuštenije” (Čičovački 2021, 16). Komponovala je muziku za 38 pozorišnih predstava u svim značajnim pozorištima u Srbiji, Norveškoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori, sarađujući sa najistaknutijim pozorišnim kućama, dramskim piscima, pozorišnim režiserima i producentima. U periodu između 1993. i 1997. radila je na nekoliko filmskih partitura, uključujući i orkestraciju muzike Gorana Bregovića za filmove Dom za vešanje, Arizona Dream, Podzemlje (u režiji Emira Kusturice), Kraljica Margo (režija P. Šero / Patrice Chéreau) i The Serpent’s Kiss (režija P. Ruselo / Philippe Rousselot ). Autorka je muzike za film Miloša Radivojevića Kako su me ukrali Nemci (2011).
Ekskluzivni izdavači njene muzike su Ricordi iz Milana i Donemus iz Holandije. Berlinski časopis Der Freitag uvrstio je Isidoru Žebeljan među deset najperspektivnijih javnih ličnosti u svetu za 2009. godinu. Kompakt diskove sa muzikom Isidore Žebeljan objavili su CPO, Deutsche Grammophon, Acousense (Nemačka), Oboe Classics, Chandos records (Velika Britanija), Challenge records (Holandija), Mascom records, SANU, (Nemačka) i druge diskografske kuće u Srbiji i inostranstvu.
Isidora Žebeljan je nastupala kao dirigent i pijanista, najpre sa ansamblom solista Beogradske filharmonije (2005–2206) i Beogradskim gudačkim orkestrom „Dušan Skovran” (2006). Dirigovala je, između ostalog, na koncertima u Londonu (sa članovima Akademije Sveti Martin u poljima /The Academy of St Martin in the Fields/ u Vigmor Holu) i Amsterdamu (u Velikoj sali Muziekgebouw aan ‘t IJ). Kao pijanista je nastupala i snimala sa kvartetom Brodski. Osnovala je Žebeljan orkestar, koji izvodi prevashodno muziku srpskih kompozitora, i koji je premijerno izveo dve opere Isidore Žebeljan – Maratonci i Dve glave i devojka. Orkestar je snimao za diskografske kuće CPO iz Nemačke i Oboe Classics iz Velike Britanije. Pored sopstvenih, izvodila je i dela drugih, prvenstveno srpskih kompozitora (Ljubice Marić, Ludmile Frajt, Dušana Radića, Vasilija Mokranjca, Aleksandra Obradović, Vuka Kulenovića).
Isidora Žebeljan je obavljala funkcije članice Predsedništva Udruženja kompozitora Srbije, Umetničkog veća i selekcione komisije Međunarodne tribine kompozitora, Umetničkog saveta BELEF-a i Upravnog odbora Sokoja (do 2007). Bila je članica i predsednica Upravnog odbora Jugokoncerta, članica Nacionalne komisije za saradnju sa UNESKO-m, Umetničkog odbora Bemusa i Nacionalnog saveta za kulturu Republike Srbije.
U organizaciji Muzičke omladine Kragujevac pod pokroviteljstvom grada Kragujevca i Nacionalne platforme Srbija stvara, 2021. osnovan je internacionalni festival „Isidora Žebeljan“. U Velikom parku u Perlezu oktobra 2023. otvoren je paviljon nazvan Isidorina s(c)ena, rad arhitekte Zorana Stojačića.
*Zahvaljujemo Borislavu Čičovačkom za ustupljeni materijal i arhivsku građu o kompozitorki.
Nagrade i priznanja
2014.
- Nagrada Parlamenta mediteranskih zemalja za vrhunska dostignuća u umetnosti u 2013.
- Nagrada časopisa Muzika klasika za kompozitora godine, za operu Dve glave i devojka
2013.
- Priznanje „Kapetan Miša Anastasijević” za „Najženu Srbije u 2012. godini” koje dodeljuju Media Invent, Fakultet tehničkih nauka Novi Sad, privredne komore Novog Sada i Beograda i Privredna komora Vojvodine
2012.
- Nagrada „Fipresci” Udruženja filmskih kritičara Srbije za najbolju muziku, za film Kako su me ukrali Nemci Miloša Radivojevića
- Član Svetske akademije umetnosti i nauke (World Academy of Art and Science)
- Povelja „Stefan Prvovenčani” za trajni doprinos srpskoj kultur, Raške duhovne svečanosti
- „Women of the Year” u kategoriji Kulturna ikona časopisa The Men, The Best Shop, Beograd
- Besednik i dobitnik plakete Mokranjčevih dana, Negotin
2011.
- Nagrada za originalnu muziku za film Kako su me ukrali Nemci Miloša Radivojevića, filmski festival u Sopotu.
2010.
- Beogradski dnevni list Danas proglasio je Isidoru Žebeljan za “ličnost decenije u oblasti muzike”.
2008.
- Berlinski nedeljnik der Freitag uvrstio je Isidoru Žebeljan među deset najperspektivnijih javnih ličnosti na svetu za 2009.
2007. ili 2006.
- Sterijina nagrada, za originalnu muziku komponovanu za pozorišnu predstavu Skakavci Biljane Srbljanović, 51. Sterijino pozorje, Novi Sad
- Gorki list Creativity Awards, nagrada za stvaralaštvo u domenu kulture i umetnosti, Beograd
2005.
- Dobitnik stipendije Civitella Ranieri Foundation, Njujork
- Srebrna plaketa FMU
2004.
- Nagrada Vlade Republike Srbije
- Nagrada „Stevan Mokranjac” Udruženje kompozitora Srbije za kamernu operu Zora D
2002.
- Velika nagrada YUSTAT, Četvrtog bijenala scenskog dizajna, za originalnu muziku komponovanu za pozorišnu predstavu Čudo u Šarganu Ljubomira Simovića
2001.
- Nagrada iz Fonda „Vasilije Mokranjac” za kompoziciju Rukoveti, pet pesama za sopran i orkestar
- Sterijina nagrada za originalnu muziku, za pozorišnu predstavu Jegorov put Vide Ognjenović, 45. Sterijino pozorje, Novi Sad
2000.
- Velika nagrada za originalnu muziku, za pozorišnu predstavu Tri musketara Aleksandra Dime/Stevana Koprivice, Festival pozorišta za decu, Kotor
- Velika nagrada YUSTAT, Trećeg bijenala scenskog dizajna za originalnu muziku, za pozorišnu predstavu Leons i Lena Georga Bihnera
1998.
- Sterijina nagrada za originalnu muziku, za pozorišnu predstavu Govorna mana Gorana Markovića, 42. Sterijino pozorje, Novi Sad
- Velika nagrada YUSTAT, Drugog bijenala scenskog dizajna za originalnu muziku
1996.
- Velika nagrada YUSTAT Prvog bijenale scenskog dizajna za originalnu muziku, za pozorišnu predstavu Čovek je čovek Bertolta Brehta
1993
- Treća nagrada na Drugoj međunarodnoj tribini kompozitora za delo Pikarske scene
1989
- Nagrada iz fonda „Josip Slavenski” za kompoziciju Pep it up
RADOVI
HRONOLOŠKI SPISAK KOMPOZICIJA
- Jadi junakovi (Chargin du hero) za mešoviti hor, 1985.
- Svita za klavir (Suite for piano), 1985.
- Graničarska pesma (Frontiresman’s song) za bariton i klavir, 1985.
- Priča (Story), solo pesma za bariton (ili mecosopran) i klavir, 1986. (Donemus)
- Sonata za violinu i klavir (Sonata for violin and piano), 1986.
- Slava (Glory), slika za ženski hor (42 glasova), 1987. (Donemus)
- Selište (Deserted Village), elegija za gudački orkestar, 1987. (Casa Ricordi, Milano)
- Umbra za klavir, 1987. (Donemus)
- Pep it up, fantazija za sopran, klavir, udaraljke i gudački kvintet, 1988. (Donemus)
- Pesma za barona Minhauzena (Song for Baron Mühnhausen) za multiinstrumentalistu (svirač flaute, bas-klarineta, klavira i udaraljki), 1989. (Donemus)
- Na Dunavu šajka (A Yawl on the Danube), scena za sopran, klavir, udaraljke i gudački kvartet, 1991. (Donemus)
- Pikarske scene – simfonija u tri stava (Escenas picaras – sinfonia in tre movimenti) za simfonijski orkestar, 1990/1992. (Casa Ricordi, Milano)
- Il circo, skica za klavir, 1993. (Casa Ricordi, Milano)
- Koral (Chorale) za tri glasa i kontrabas (ili za vokalni kvartet ili za mešoviti hor), 1994.
- Girotondo za alt-saksofon, klavir, kontrabas i darabuku, 1994. (Donemus)
- Girotondo za dva alt-saksofona, klavir, udaraljke i kontrabas, 1994. (Donemus)
- Arnolfova pesma (Arnolf’s Song) za kontratenor, violu (ad libitum), kontrabas i klavir, 1998. [Iz pozorišne muzike za Molijerovu Školu za žene] (Donemus)
- Škola za žene (The School for Wives), minijatura za klavir, 1998. [Iz pozorišne muzike za Molijerovu Školu za žene] (Donemus)
- Tri komada za solo gitaru (Three Pieces for Guitar), 1999. (Donemus)
- Rukoveti (Rukoveti), pet pesama za sopran i klavir, 1999. (Casa Ricordi, Milano)
- Rukoveti (Rukoveti), pet pesama za sopran i simfonijski orkestar, 1999/2000. (Casa Ricordi, Milano)
- La pastorella i Zlatno pero (La pastorella and Golden Feather), dva komada za klavir, 2000. [Iz pozorišne muzike za Jegorov put Vide Ognjenović] (Donemus)
- Sarabanda (Sarabande) za flautu, sopran i klavir (ili harfu), 2001. (Donemus)
- Milanski er (Milan Air), komad za klavir, 2001. [Iz pozorišne muzike za Šekspirovu Buru] (Donemus)
- Bačka melanholija (Bačka Melancholy), komad za klavir, 2001. [Iz pozorišne muzike za Milevu Ajnštajn Vide Ognjenović] (Donemus)
- Sentomašu, Lazo, ej… (Senttamas, Laza, eh…), minijatura za klavir (obrada narodne pesme), 2001. [Iz pozorišne muzike za Milevu Ajnštajn Vide Ognjenović] (Donemus)
- Šarganski bolero i varijacija (Shargan Bolero and Variation), dva komada za klavir i darabuku (ad libitum), 2001. [Iz pozorišne muzike za Čudo u Šarganu Ljubomira Simovića] (Donemus)
- Sarabanda (Sarabande) za engleski rog (ili hornu), violinu i klavir (ili harfu), 2002. (Donemus)
- Čudo u Šarganu (The Miracle in Shargan), pesma za obou solo, 2002. (Donemus)
- Tri kozja uveta (Three Goat’s Ears), svita za obou (ili klarinet), violinu i klavir (ili gudački orkestar), 2002 (2011/18) (Donemus)
- Girotondo za obou, klavir, kontrabas i udaraljke, 2003. (Donemus)
- Zora D. (Zora D), opera u jednom činu (7 slika), 2002/3. (Casa Ricordi, Milano)
- Intermezzo iz opere Zora D, za klavir, 2003. (Donemus)
- Pesma putnika u noći (Song of Traveller in the Night) za klarinet i gudački kvartet, 2003. (Casa Ricordi, Milano)
- Čudo u Šarganu (The Miracle in Shargan), pesma za obou i violinu (ili violu) ili za engleski rog i violu, 2003. (Donemus)
- Konji Svetog Marka, iluminacija za orkestar (The Horses of Saint Mark, illumination fot orchestra), 2004. (Casa Ricordi, Milano)
- Skomraška igra (Minstrel’s Dance), za kamerni orkestar, 2005. (Casa Ricordi, Milano)
- Arija stare Vide (Aria of Old Vida) iz opere Zora D, za mecosopran i harfu, 2003/5.
- Duh iz tikve (Ghost from the Pumpkin), bajalice za kvintet limenih duvača, 2005. (Casa Ricordi, Milano)
- Luda (The Fool), minijatura za preparirani klavir, 2005. [Iz pozorišne muzike za Šekspirovog Kralja Lira] (Donemus)
- Sarabanda (Sarabande), za klavir, 2001/5. (Donemus)
- Čudo u Šarganu (The Miracle in Shargan) za obou (ili engleski rog ili flautu ili violinu) i klavir (ili harfu ili harmoniku), 2002/5. (2012/15) (Donemus)
- Dark velvet, in memory of Gustav Mahler, za gudački kvart, 2005. (Donemus)
- Pesma putnika u noći (Song of Traveller in the Night) za klavir, 2003/6. (Donemus)
- Nove Ladine pesme (New Songs of Lada), za sopran i gudački orkestar, 2006. (Casa Ricordi, Milano)
- Tri sestre (Three Sisters), komad za klavir, 2006. [Iz pozorišne muzike za Čehovljevu dramu]. (Donemus)
- Andrejeva violina, hommage á Olivier Messiaen, za violinu i klavir, 2006. [Iz pozorišne muzike za Čehovljeve Tri sestre] (Donemus)
- Dark velvet, in memory of Gustav Mahler, za klavir, 2006. (Donemus)
- Sarabanda (Sarabande), za alt-flautu, violu i harfu, 2001/7. (Donemus)
- Maratonci (The Marathon), opera u jednom činu (14 slika), 2007/8. (Casa Ricordi, Milano)
- Maratonci-etida (Marathon-etude) za klavir, 2008. (Donemus)
- Igra drvenih štapova (Dance of the Wooden Sticks) za hornu i gudački orkestar (ili gudački kvintet), 2008 (2011) (Casa Ricordi, Milano)
- Latum lalo (Latum lalo) za mešoviti hor (12 glasova), 2008. (Casa Ricordi, Milano)
- Polomka kvartet (Polomka quartet), za gudački kvartet, 2009/11. (Casa Ricordi, Milano)
- Simon izabranik (Simon the Chosen), opera u jednom činu (šest scena sa prologom i epilogom), 2009. (Casa Ricordi, Milano)
- Isceli, Isuse, rane moje (Heal my wounds, o Jesus), molitva za ženski glas i klavir (ili orkestar), 2010. (Donemus)
- Ej, dušo (Oh, Die, My Love), pesma za violinu, ženski glas (ad libitum) i klavir, 2011. (Donemus)
- Prokleta avlija (The Damned Yard), diptih za sopran, klarinet, violinu, klavir, kontrabas i recitatora (ad libitum), 1999/2011. [Iz pozorišne muzike za predstavu po romanu Iva Andrića]
- Leons i Lena (Leonce and Lena), svita za sopran, flautu, obou, violinu, klavir i udaraljke, 1998/2011. [Iz pozorišne muzike za dramu Georga Bihnera] (Donemus)
- Oda letnjem vetru (Ode to a Summer Breeze) za sopran, obou, violu, klavir i udaraljke, 1998/2001.
- Jegorov put (Yegor’s Road), svita za flautu, klarinet, violinu, violu, kontrabas i klavir, 2000/11. [Iz pozorišne muzike za dramu Vide Ognjenović] (Donemus)
- Bura (The Tempest), svita za sopran, klarinet, violinu, violončelo, kontrabas, klavir i udaraljke, 2001/11. [Iz pozorišne muzike za Šekspirovu Buru] (Donemus)
- Nove Ladine pesme (New Songs of Lada), za sopran i gudački kvartet, 2006/11. (Casa Ricordi, Milano)
- Sarabanda (Sarabande), za violu, violončelo i harfu, 2001/12. (Donemus)
- Simon i Ana (Simon i Anne), himna, psalam i režuizans za violončelo i klavir, 2012. (Donemus)
- Dve glave i devojka (Two Heads and a Girl), opera u jednom činu (pet scena), 2012. (Casa Ricordi, Milano)
- Galeb (Seagull), svita za vokalne soliste, mešoviti hor i kamerni ansambl, 2012. [Iz pozorišne muzike za Čehovljevu dramu] (Donemus)
- Ruski vergl (Russian Hurdy-Gurdy), za klavir, 2012. [Iz pozorišne muzike za Čehovljevog Galeba] (Donemus)
- Kad je Bog stvarao Dubrovnik (When God created Dubrovnik), pesma za mecosopran i gudački kvartet, 2012. (Donemus)
- Sarabanda (Sarabande) за гудачки оркестар, 2001/13.
- Igra drvenih štapova (Dance of the Wooden Sticks) za engleski rog i gudački orkestar (ili gudački kvintet), 2008/13. (Casa Ricordi, Milano)
- Simon i Ana (Simon and Anne), himna, psalm i režuizans za engleski rog i klavir, 2012/13. (Donemus)
- Mišolovka (The Mousetrap), diptih za engleski rog (ili hornu), violinu i klavir, 1995/2013. [Iz pozorišne muzike za dramu po romanu Agate Kristi] (Donemus)
- Nove Ladine pesme bez reči (New Songs of Lada without Words), svita za obou, engleski rog, obou d’amore (ad libitum) i gudački orkestar (ili gudački kvartet), 2006/13. (Casa Ricordi, Milano)
- Dve pesme nevjeste od vjetra (Two Songs of the Bride of the Wind), za engleski rog, ženski glas (ad libitum), harmoniku i kontrabas, 2003/13. [Iz pozorišne muzike za Nevjestu od vjetra Slobodana Šnajdera] (Donemus)
- Nove Ladine pesme (New Songs of Lada) za sopran i harmoniku, 2006/13. (Donemus)
- Nove Ladine pesme bez reči (New Songs of Lada without Words), svita za obou, engleski rog, obou d’amore (ad libitum) i harmoniku, 2006/13. (Donemus)
- Zujte strune (Hum away, hum away, Strings!), metamorfoza na teme iz Mocartove opere Čarobna frula, za simfonijski orkestar, 2013. (Donemus)
- Sarabande za klavirski trio (ili za violinu, fagot i klavir), 2001/13/19. (Donemus)
- Čudo u Šarganu (The Miracle in Shargan), pesma za solo harmoniku, 2002/13.
- Sarabanda (Sarabande), za flautu, violončelo i klavir (ili harfu), 2001/14. (Donemus)
- Zujte strune (Hum away, Strings), pesma i igra za violinu i klavir (sa Čarobnom frulom u pozadini), 2014. (Donemus)
- Felisija (Felisiya), ljubavna pesma za flautu (ili obou ili violinu) i harfu (ili klavir), 2002/14. (Donemus)
- Suze su O. K. (Tears are O. K.), diptih za sopran, engleski rog, violinu, harmoniku (ili klavir), kontrabas i udaraljke (ad libitum), 1999/2014. [Iz pozorišne muzike za dramu Mirjane Bobić Mojsilović] (Donemus)
- Sarabanda (Sarabande), za klarinet, violinu i klavir (ili harfu), 2001/14. (Donemus)
- Leda (Leda), svita za engleski rog, violinu, klavir (ili harmoniku), kontrabas i udaraljke, 2001/15. [Iz pozorišne muzike za dramu Miroslava Krleže] (Donemus)
- Nahod Simon (Simon the Foundationling), opera sa prologom i tri čina (10 scena), 2013/15. (Donemus)
- Klin-čorba (Needle Soup), nadrealistička bajka za oktet (klarinet, horna, fagot, gudački kvartet i kontrabas), 2013/15. (Donemus)
- Dopler (Doppler), šumska pesma za trščani pisak (ili list), obou, tubu, klavir, kontrabas i elektroniku, 2016. [Iz pozorišne muzike za dramu po romanu Erlenda Lua]
- Dopler (Doppler), šumska pesma za trščani pisak (ili list) i tubu, 2016. [Iz pozorišne muzike za dramu po romanu Erlenda Lua] (Donemus)
- Dopler (Doppler), šumska pesma za klavir (ili električnu gitaru), 2016. [Iz pozorišne muzike za dramu po romanu Erlenda Lua] (Donemus)
- U krčmi (In the Inn), skomraška igra za obou, harmoniku, kontrabas i udaraljke, 2005/16. (Donemus)
- Frula i flamingosi (Pipe and Flamingos), koncert za klarinet i orkestar, 2016/17. (Casa Ricordi, Milano)
- Tri čudne ljubavi (Three Curious Loves), koncert za violinu i orkestar, 2017. (Donemus)
- Salmo 78 (Psalam 78) za mešoviti hor, 2017. (Donemus)
- Sarabanda (Sarabande) za dve violine i klavir (ili harfu), 2001/18. (Donemus)
- Sarabanda (Sarabande) za sopran, klarinet i klavir (ili harfu), 2001/18. (Donemus)
- Intimno pismo iz Judejske pustinje (Intimate Letter from Judean Desert), koral za različite kombinacije instrumenata ili glasova u odgovarajućem opsegu, 2018. (Donemus)
- Koral (Chorale) za klavir, 2015/18. (Donemus)
- Gajdaški vitraž (Bagpiper’s Vitrage) za klarinet, violinu i klavir, 2019. (Donemus)
- Bačka melanholija (Bačka Melancholy) za engleski rog i harfu (ili klavir), 2003/20. (Donemus)
- Višnjik (The Cherry Orchard), tema s varijacijama za klavirski kvartet (redakcija Veljko Nenadić), 2000/21. [Iz pozorišne muzike za Čehovljevu dramu] (Donemus)
OBRADE KOMPOZICIJA ISIDORE ŽEBELJAN KOJE SU NAČINILI DRUGI KOMPOZITORI
- Konji Svetog Marka (The Horses of Saint Mark), iluminacija za dva klavira, 2004/18. (aranžman Marko Kovač)
- U krčmi (In The Inn), skomraška igra za klavir, 2005/18. (aranžman Marko Kovač) (Donemus)
- Tri pesme za Maju i Danijela (Three Songs for Maja and Daniel) za violinu i violončelo (1. Čudo u Šarganu; 2. Felisija; 3. Ej, dušo), 2021. (aranžman Veljko Nenadić) (Donemus)
- Dark velvet za violinu i klavir, 2006/21. (aranžman Veljko Nenadić) (Donemus)
- Igumanova molitva (Hegumen’s Prayer) za obou i harfu (ili klavir), 2015 /22. (aranžman Veljko Nenadić) (Donemus)
HRONOLOŠKI SPISAK POZORIŠNE MUZIKE ISIDORE ŽEBELJAN
- Dubravka Ugrešić: Život je bajka. Beograd: Studentski kulturni centar, 1987. [za elektroniku]
- Dušan Kovačević: Šabac: Narodno pozorište, 1989. [za elektroniku]
- Dušan Kovačević: Urnebesna komedija. Šabac: Narodno pozorište, 1989. [za elektroniku]
- Frank Vedekind (Frank Wedekin): Buđenje proleća. Kragujevac: Narodno pozorište, 1990. [za elektroniku]
- Agata Kristi (Agatha Christie): Mišolovka. Beograd: Beogradsko dramsko pozorište, 1995. [za violinu, alt-saksofon i klavir; ima i na: Iluminacije (CD), Balkan Bolero (CD)]
- Bertolt Breht (Berthold Brecht): Čovek je čovek. Beograd: Beogradsko dramsko pozorište, 1996. [za violinu, alt-saksofon, gitaru, harmoniku, klavir, bubnjeve i kontrabas]
- Ričard Brinzli Šeridan (Richard Brinsley Sheridan): Suparnici. Beograd: Beogradsko dramsko pozorište, 1997. [za violinu, klavir, fagot i kontrabas]
- Goran Marković: Govorna mana. Beograd: Narodno pozorište, 1997. [za trubu, klavir, kontrabas i bubnjeve]
- Artur Miler (Arthur Miller): Svi moji sinovi. Beograd: Beogradsko dramsko pozorište, 1998. [za klavir i gudački kvartet]
- Džeremi Brok (Jeremy Brock): Oliver Tvist. Beograd: Pozorište „Boško Buha”, 1998. [za violinu, klarinet, es-klarinet, bas-klarinet i kontrabas]
- Georg Bihner (Karl Georg Büchner): Leons i Lena. Budva: Festival Budva grad-teatar; Beograd: Jugoslovensko dramsko pozorište, 1998. [Za sopran, flautu, obou, violu, klavir, kontrabas, zvona i udaraljke; ima i na: Iluminacije (CD), Balkan Bolero (CD)]
- Žan-Batist Molijer (Jean-Baptiste Molière): Škola za žene. Podgorica: Crnogorsko narodno pozorište, 1998. [za muški glas, violinu, klarinet, bas-klarinet, klavir i kontrabas; ima i na: Iluminacije (CD)]
- Maksim Gorki. Filistinci. Beograd: Beogradsko dramsko pozorište, 1998. [za gudački kvartet]
- Ljubivoje Ršumović: U cara Trojana kozje uši. Beograd: Pozorište „Boško Buha”, 1999. [za ženski glas, ženski i mešoviti hor, frule, violinu, flautu, klavir, kontrabas i udaraljke; ima i na: Iluminacije (CD)]
- Mirjana Bobić Mojsilović: Suze su O.K. Beograd: Narodno pozorište, 1999. [za ženski glas, alt-saksofon, violinu, klavir i kontrabas; ima i na: Iluminacije (CD), Three Curious Loves (album)]
- Ivo Andrić, Nebojša Bradić: Prokleta avlija. Kruševac: Narodno pozorište, 1999. [za ženski glas, mešoviti hor, flautu, klarinet, violinu, klavir i kontrabas]
- Miodrag Karadžić: Samo vi ajte, a mi ćemo grakat, arlaukat. Beograd: Beogradsko dramsko pozorište, 1999. [za violinu, harmoniku, klarinet, klavir i kontrabas]
- Aleksandar Dima/Stevan Koprivica: Tri musketara. Beograd: Pozorište „Boško Buha”, 1999. [za flautu, trubu, violinu, gitaru, klavir, ženski glas, kontrabas i udaraljke; ima i na: Iluminacije (CD)]
- Anton Pavlovič Čehov: Višnjik. Beograd: Jugoslovensko dramsko pozorište, 2000. [za klavirski kvartet; ima i na: Iluminacije (CD)]
- Franc Ksaver Krec (Franz Xaver Kroetz): Nagon. Beograd: Atelje 212, 2000. [tehno-muzika]
- Radoslav Pavlović: Jedanaest nedelja. Beograd: Jugoslovensko dramsko pozorište, 2000. [tehno-muzika].
- Žan-Pol Sartr (Jean-Paul Sartre): Prljave ruke. Beograd: Jugoslovensko dramsko pozorište, 2000. [za trubu, klavir, violinu, violu i violončelo]
- Vida Ognjenović: Jegorov put. Budva: Festival Budva grad-teatar, 2000. [za flautu, klarinet, violinu, violu, klavir i kontrabas; režija: Vida Ognjenović; ima i na: Iluminacije II (album)]
- Miroslav Krleža: Leda. Beograd: Atelje 212, 2001. [za violinu, sopran i alt-saksofon, trubu, klavir, bubnjeve i kontrabas; režija: Dejan Mijač; ima i na: Iluminacije (CD), Three Curious Loves (album)]
- Hugo Beti (Betty Hugo): Zločin na kozjem ostrvu. Budva: Festival Budva grad-teatar, 2001. [za klavir i elektroniku; režija: Nebojša Bradić; ima i na: Iluminacije II (album)]
- Viljem Šekspir (William Shakespeare): Bura. Budva: Festival Budva grad-teatar, 2001. [za flautu, klarinet, trubu, sopran, violinu, violončelo, kontrabas, klavijature i udaraljke; režija: Slobodan Unkovski; ima i na: Iluminacije (CD)]
- Vida Ognjenović: Mileva Ajnštajn. Beograd: Narodno pozorište, 2001. [za flautu, klarinet, violinu, violu, kontrabas i klavir; režija: Vida Ognjenović; ima i na: Iluminacije (CD)]
- Ljubomir Simović: Čudo u Šarganu. Beograd: Atelje 212, 2002. [za klavir, udaraljke i kamerni orkestar; režija: Dejan Mijač; ima i na: Iluminacije (CD), Balkan Bolero (CD)]
- Martin Krimp (Martin Crimp): Kantri. Beograd: Narodno pozorište, 2002. [za elektroniku; ima i na: Iluminacije (CD)]
- Slobodan Šnajder: Nevjesta od vjetra. Beograd: Narodno pozorište, 2003. [za ženski glas, engleski rog, violončelo, kontrabas i klavijature; režija: Boris Miljković; ima i na: Iluminacije (CD), Balkan Bolero (CD)]
- Viljem Šekspir: Kralj Lir. Beograd: Atelje 212, 2005. [za preparirani klavir; režija: Tomi Janežič; ima i na: Iluminacije (CD)]
- Biljana Srbljanović: Skakavci. Beograd: Jugoslovensko dramsko pozorište, 2005. [za sopran, trubu i elektroniku; režija: Dejan Mijač; ima i na: Iluminacije II (album)]
- Piter Šefer (Peter Shaffer): Amadeus. Rijeka: Hrvatsko narodno kazalište „Ivan pl. Zajc”, 2006. [za sopran i čembalo; režija Tomi Janežić]
- Anton Pavlovič Čehov: Tri sestre. Beograd: Narodno pozorište, 2006. [za violinu i klavir; režija: Vida Ognjenović; ima i na: Iluminacije II (album)]
- Tomas Bernhard (Thomas Bernhard): Trg heroja. Beograd: Atelje 212, 2006. [za gudački kvartet i klavir; režija: Dejan Mijač; ima i na: Iluminacije (CD), Dark velvet (CD), Three Curious Loves (album)]
- Uglješa Šajtinac: Banat. Beograd: Jugoslovensko dramsko pozorište, 2007. [za obou, engleski rog, violinu, violončelo i klavir; režija: Dejan Mijač; ima i na: Iluminacije (CD)]
- Anton Pavlovič Čehov: Galeb. Novi Sad: Srpsko narodno pozorište, 2012. [za pevače, flautu/pikolo, obou, trubu, kontrabas, udaraljke i klavir; režija: Tomi Janežič]
- Erland Lu (Erlend Loe): Dopler. Trondhajm (Norveška): Trøndelag Teater, 2016. [za trske, obou, engleski rog, okarine, tubu, kontrabas, bas-gitaru, ukulele, klavir, udaraljke i elektroniku; režija: Tomi Janežič; ima i na: Iluminacije II (album)]
HRONOLOŠKI POPIS FILMSKE MUZIKE ISIDORE ŽEBELJAN
- Marija kao ti, režija Mina Stojanović, 1986. [za ženski glas, električnu gitaru, klavir i udaraljke]
- Velika mala matura, režija Mina Stojanović, 1990. [za ženski glas, električnu gitaru, klavir i udaraljke]
- Ne znam kada ni kako ni gde, režija Želimir Gvardiol, 1993. [za violinu, alt-saksofon, klavir i kontrabas]
- Kako su me ukrali Nemci, režija Miloš Radivojević, 2010. [za violončelo i klavir]
NAJZNAČAJNIJA IZVOĐENJA
-
- Zujte strune, Bukurešt (Rumunija), Romanian Radio Hall, Festival „George Enescu”, 17.9.2023.
Izvođači: Filharmonic Moldova (Iaşi), dirigent Hankyeol Yoon - Zujte strune, Louisville (SAD), Vitni Hol, 1.4.2023.
- Zujte strune, Bukurešt (Rumunija), Romanian Radio Hall, Festival „George Enescu”, 17.9.2023.
Izvođači: Louisville Orchestra, dirigent Christian Reif,
-
- Kamerna muzika Isidore Žebeljan, autorski koncert, Godela-Valensija (Španija), Festival Residències de Música de Cambra de Godella, 24.7.2019.
Izvođači: Brodski kvartet (Velika Britanija), članovi Berlinske filharmonije i Orkestra Opere iz Valensije
-
- Konji Svetog Marka, London (Velika Britanija), Maida Vale BBC Studio, 15.1.2019.
Izvođači: BBC Symphony Orchestra, dirigent Michael Seal
-
- Salmo 78, Njujork (SAD), Lincoln Centre, The White Light Festival, 9.11.2017.
Izvođači: Nederlands Kamerkoor, dirigent Peter Dijkstra
-
- Tri čudne ljubavi, koncert za violinu i kamerni orkestar (svetska premijera), Enschede (Halandija), Grote kerk, 13th Stift International chamber music festival, 24.8.2017.
Izvođači: Daniel Rowland, violina; Stift festival orchestra, dirigent David Cohen
-
- Frula i flamingosi, koncert za klarinet i orkestar (svetska premijera), Santjago de Kompostela (Španija), Auditorio de Galicia, 9.2.2017.
Izvođači: Joan Enrik Lluna, klarinet; Real Filharmonía de Galicia, dirigent Paul Daniel
-
- Nove Ladine pesme bez reči (svetska premijera verzije sa solistima i gudačkim orkestrom), Padova (Italija), Auditorium ‘Cesare Pollini’, 8.3.2016.
Izvođači: I Solisti Veneti, dirigent Claudio Scimone
-
- Klin čorba, nadrealistička bajka za oktet (svetska premijera), Berlin (Nemačka), Berliner Philharmonie, Kammermusiksaal, 17.10.2015.
Izvođači: Philharmonisches Oktett Berlin: Daishin Kashimoto, violina; Romano Tommasini, violina; Amihai Grosz, viola; Christoph Igelbrink, violončelo; Esko Laine, kontrabas; Wenzel Fuchs, klarinet; Mor Biron, fagot; Stefan Dohr, horna
-
- Nahod Simon, opera sa prologom i tri čina (svetska premijera), Gelzenkirchen (Nemačka), Musiktheater im Revier, Grosses Haus, 29.5.2015.
Porudžbina: Musiktheater im Revier
Libreto: Borislav Čičovački
Režija: Michiel Dijkema
Predukcija: Musiktheater im Revier, Gelsenkirchen
Izvođači: Piotr Prochera, bariton; Gudrun Pelker, mecosopran i drugi solisti, Hor Musiktheater im Revier, Operski dečiji hor Horske akademije Dortmund; Neue Filharmonie Westfalen, dirigent Valtteri Rauhalammi
-
- Nove Ladine pesme, Vroclav (Poljska), ISCM festival, Oratorium Marianum, 12.10.2014.
Izvođači: Agata Zubel, sopran i Lutosławski Quartet
-
- Zujte strune (svetska premijera), Bregenz, Austria, Bregenzer Festspiele (otvaranje), Festspielhaus, Grosses Saal (uživo prenosio ORF), 17.7.2013.
Izvođači: Wiener Symphoniker; Paul Daniel, dirigent
-
- Kad je Bog stvarao Dubrovnik (svetska premijera), London, UK, City of London Festival (otvaranje), Draper’s Hall (uživo prenosio BBC3), 24.6.2013.
Izvođači: Loré Lixenberg, mecosopran i Brodsky Quartet
-
- Dve glave i devojka, opera u jednom činu (svetska premijera), Siena, Italija, Teatro dei Rozzi, Festival Settimana Musicale Senese, 12.7. 2012.
Porudžbina: Accademia Musicale Chigiana Siena (Italija)
Libreto: Borislav Čičovački
Režija: Ran Arthur Braun
Produkcija: Accademia Chigiana Siena (Italy) i Festival Settimana Musicale Senese
Izvođači: Aneta Ilić, sopran; Piotr Prochera, bariton; Ivan Ludlow, bariton; Aile Asszonyi, sopran; Nikola Đuričko, glumac; Alessandro Carbonare, solo klarinet; Peeter Gross, akrobata; Žebeljan orkestar, dirigent Premil Petrović
-
- Konji Svetog Marka, Göteborg, Švedska, Konserthuset, Stora Saalen, 11.5.2011.
Izvođači: Simfonijski orkestar iz Geteborga, dirigent: Pierre-André Valade (Francuska)
-
- Latum Lalo (svetska premijera), Oslo, Norveška, Ultima Festival, Grønland kyrke, 17.9.2010.
Izvođači: Nederlands Kamerkoor, Amsterdam (Holandija), dirigent Kaspars Putņinš (Letonija)
-
- Simon Izabranik, opera u jednom činu (svetska premijera), Essen, Eichbaum (Nemačka), 24.6.2009.
Porudžbina: Musiktheater im Revier, Gelsenkirchen (Nemačka)
Libreto: Borislav Čičovački
Režija: : Cordula Däuper
Produkcija: Musiktheater im Revier Gelsenkirchen; Schauspiel Essen; Ringlokschuppen, Mülheim; Raumlabor Berlin
Izvođači: Piotr Prochera, bariton; Anna Agathonos, mecosopran; Dong-Won Seo, bas; Hjun-Seung Oh, bariton; Noriko Ogawa-Yatake, sopran; Rezo Čhikvišvili, glumac; Chor Musiktheater im Revier, Neue Filharmonie Westfalen, dirigant Bernhard Stengel
-
- Polomka kvartet (svetska premijera), Canterbury, UK, Gulbenkian Theatre, University of Kent, 27.5.2009.
Izvođači: Kvartet Brodski
-
- Maratonci, opera u jednom činu (svetska premijera), Bregenzer Festspiele, Bregenz, Austria, Werkstattbühne, 20.8.2008.
Porudžbina: Bregenzer Festspiele (Austrija) i Genesis Foundation, London
Libreto: Isidora Žebeljan, Milica Žebeljan i Borislav Čičovački, prema motivima drame i scenarija Maratonci trče počasni krug Dušana Kovačevića
Režija: Nicola Raab
Produkcija: Bregenzer Festspiele, Neue Oper Wien
Izvođači: Marco di Sapia, bariton; Marcel Beekman, tenor; Martin Winkler, bariton; Walter Raffeiner, tenor; Jowita Sip, sopran; Karin Goltz, alt; Žebeljan orkestar, dirigent Premil Petrović
-
- Autorski koncert orkestarske muzike Isidore Žebeljan (Selište, Nove Ladine pesme, Escenas picaras – sinfonia in tre movimenti), Ostrava, Češka Republika, Koncertna dvorana Palate umetnosti, 15.11.2007.
Izvođači: Janačekova Filharmonija, dirigent David Porcelijn
-
- Pesma putnika u noći, Saragosa, Španija, Auditorio Eduardo del Pueyo, 19.6.2006.
Izvođači: Joan Enric Lluna, kvartet i Brodsky Quartet
-
- Skomraška igra, Torino, Italija, Auditorium RAI, Festival RAI Nuova Musica, 13.3.2006.
Izvođači: Orchestra Sinfonica Nazionale della RAI, Torino, dirigent: Lorrain Vaillancourt (Kanada)
-
- Duh iz tikve (svetska premijera), London, Velika Britanija, Koncertna dvorana Royal College of Music, 1.3.2006.
Izvođači: London Brass
-
- Skomraška igra (svetska premijera), London, Velika Britanija, Wigmore Hall, 3.2.2005.
Izvođači: Academy of Saint Martin in the Fields, dirigent: Isidora Žebeljan
-
- Konji Svetog Marka (svetska premijera), Venecija, Italija, Teatro piccolo Arsenale
Venecijansko bijenale, 22.10.2004.
Izvođači: Orchestra Sinfonica del Friuli Venezia Giuliа; dirigent Christoph Poppen (Nemačka)
-
- Pesma putnika u noći (svetska premijera), London, Velika Britanija, National Gallery
Otvaranje izložbe The Passion video-art umetnika Bila Vajole, 22.10.2003.
Izvođači: Članovi Academy of Saint Martin in the Fields (Velika Britanija)
-
- Zora D. opera u jednom činu (svetska premijera), Amsterdam, Holandija, Theter Frascati, 15.6.2003.
Libreto: Isidora Žebeljan, Milica Žebeljan i Borislav Čičovački prema scenariju Dušana Ristića
Producenti: Opera Studio Nederland, Wiener Kammeroper
Reditelji: David Pountney (Velika Britanija) i Nicola Raab (Nemačka)
Izvođači: Aile Asszonyi, sopran (Estonija);
Martijn Sanders, bariton (Holandija); Rachel Ann Morgan, mecosopran (Holandija); Margriet van Reisen, mecosopran (Holandija); Nieuw Ensemble, Amsterdam; dirigent Winfried Maczewski
-
- Autorsko veče kamerne muzike Isidore Žebeljan, Amsterdam, Holandija, Muziekcentrum De Ijsbreker, 14.6.2003.
Izvođači: Isidora Žebeljan, klavir; Miroslav Karlović, udaraljke; Borislav Čičovački, oboa; Nebojša Ignjatović, kontrabas
REFERENCE
- Чичовачки, Борислав. 2004. „Зора Д. Исидоре Жебељан – пут ка новој опери”. Музикологија 4: 223–245.
- Čičovački, Borislav. 2011. “Music of Isidora Žebeljan, ‘The Horses of Saint Mark’, orchestral music by Isidora Žebeljan”, CD booklet (7776702). Osnabrück: CPO.
- Čičovački, Borislav. 2012. “Due teste e una ragazza, opera nuova di Isidora Žebeljan”. U: 69a Settimana Musicale Senese. Siena: Accademia Musicale Chigiana, 35–44.
- Čičovački, Borislav. 2015. “Brodsky Quartet plays Isidora Žebeljan”, CD booklet (777994-2). Osnabrück: CPO.
- Čičovački, Borislav (prir.). 2021. Dok slušamo muziku, sadašnjost je večna – Intervjui i autorski tekstovi Isidore Žebeljan. Novi Sad: Akademska knjiga.
- Čičovački, Borislav. 2022. “The Oeuvre of Isidora Žebeljan: A Survey, Classification, Specificities, and Significance (I)”. International Journal of Music New Sound 60: 177–197.
- Čičovački, Borislav. 2023. “The Oeuvre of Isidora Žebeljan: A Survey, Classification, Specificities, and Significance (II)”. International Journal of Music New Sound 61: 139–171.
- Hurwitz, David. 2011. “Isidora Žebeljan – The Horses of Saint Mark”. Classics Today, USA, online edition.
- Медић, Милена. 2001. „Постмодернистичко руковедање”. Интернационални часопис за музику Нови звук 18: 69–78.
- Mihalek, Dušan, 2018. „Premijera fantastične opere Nahod Simon Isidore Žebeljan”. U: Muzika i reč, 336–339. Novi Sad: Prometej.
- Molleson, Kate. January 2016. “Žebeljan”, Gramophone, London.
- Премате, Зорица. 2002. „Све ствари постоје на начин на који бивају опажене. Пет руковети Исидоре Жебељан“. Музички талас 30-31: 34–40.
- Vries, Han de. 2014. “Balkan bolero”. Double Reed News 109: 33.
- Wakeling, Kate. March 2016. “Žebeljan”, BBC Music Magazine: 90.
INTERNET IZVORI
Sofa tranzicija – Isidora Žebeljan, autor Olivera Miloš Todorović, ShockART, 2004.
Moj Beograd – Isidora Žebeljan, autorka dokumentarnog serijala Ivana Nikolić, TV Studio B, 2011.
MOJ LIČNI PEČAT – HD – Isidora Žebeljan, urednik Dejan Gligorijević, 2013.
Isidora Zebeljan: „Pipe & Flamingoes“. Concerto for clarinet and orchestra, Concierto en el Auditorio de Santiago de Compostela, 2017.
Studio 6: Pozorišna muzika Isidore Žebeljan, urednik emisije Nevena Popović, RTS 3, 18. decembar 2018.
TV Lica: In memoriam Isidora Žebeljan, autor i voditelj Tatjana Peternek Aleksić, Radio televizija Srbije, 2020.
Omaž Isidori Žebeljan, urednica emisije Tijana Lukić, RTS Klasika, 2021.
Svečano otvaranje, Internacionalni festival „Isidora Žebeljan”, Kragujevac, 15. jun 2021.
The Horses of Saint Mark, Janáček Philharmonic Orchestra, cond. David Porcelijn, CPO, 2011.
Isidora Žebeljan – Zora D. Prva scena – Jablanovi, Žebeljan orkestar, dirigent Premil Petrović.
Isidora Žebeljan – Rukoveti, Aile Asszonyi, soprano, Janaček Philharmonic Orchestra, cond. David Porcelijn
Isidora Zebeljan & Brodsky Quartet – Polomka Quartet
Isidora Zebeljan – Iluminacije, Muzika za pozorišne predstave, 2008.
Isidora Žebeljan – Sarabanda, Borislav Čičovački, engleski rog; Julija Hartig, violina; Aleksandar Madžar, klavir.
Isidora Žebeljan: Trg heroja – Dark Velvet, piano: Isidora Žebeljan.
OSTALO
„Srpska kompozitorka Isidora Žebeljan se proslavila intenzivnom originalnošću i vatrenom emotivnom ekspresijom svoje muzike…” BBC Music Magazine, London, Mart 2016.
„Veoma sam impresioniran veštinom, snagom i nivoom imaginacije muzike Isidore Žebeljan…” Sir John Eliot Gardiner, Velika Britanija (Pismo Isidori Žebeljan, 29.12.2014)
„Duboko sam impresioniran kompozicijama Isidore Žebeljan, koje stvaraju najfinije i najdublje emocije. To nije sviranje, pevanje i komponovanje koje treba da oduševi, to je nebeska muzika…” Han de Vries, Holandija (Double Reed News, London, 2014)
„Po mnogo čemu bi srpska kompozitorka Isidora Žebeljan mogla da se nazove Otorinom Respigijem našeg vremena… Ona je fascinantan instrumentalni kolorista.” Houston Radio, SAD, 2011.
„Muzika Isidore Žebeljan je ispredena od žestoke, nepredvidljive, slobodne snage (…) Fascinantno je čuti smelost i imaginaciju s kojom se Isidora Žebeljan igra ritmovima…” Gramophone, London, Januar 2016.
„Muzika Isidore Žebeljan je potpuno unikatan muzički jezik, koji je duboko emotivan i žestoko uzbudljiv… Isidora Žebeljan ima nezaboravan izraz koji potpuno osvaja.” Musicweb International, London, Februar 2016.
PRILOZI
PRILOZI:
- Prilog 1. Isidora Žebeljan (foto: Kristina Miljković)
- Prilog 2. Isidora Žebeljan na koncertu, Raške duhovne svečanosti, avgust 2013. (foto: privatna arhiva)
- Prilog 3. Isidora Žebeljan i Brodski kvartet, Kenterberi (Velika Britanija), 27. maj 2009. Sleva: Jacqueline Thomas, Paul Cassidy, Isidora Žebeljan, Ian Belton, Daniel Rowland. (foto: privatna arhiva)
- Prilog 4. Isidora Žebeljan ispred plakata za operu Simon izabranik, Gelzenkirhen (Nemačka), jun 2009. (foto: privatna arhiva)
- Prilog 5. Isidora Žebeljan i Oktet Berlinske filharmonije, Sala Berlinske filharmonije, oktobar 2015. Sleva: Daishin Kashimoto, Amihai Grosz, Romano Tommasini, Christoph Igelbrink, Esko Laine, Isidora Žebeljan) (foto: privatna arhiva)
- Prilog 6. Plakat za koncert u Geteborgu (Švedska), maj 2011. (foto: privatna arhiva)
- Prilog 7. Sir David Pountney i Isidora Žebeljan posle beogradske premijere opere Zora D, 2. oktobra 2004. (foto: privatna arhiva)
- Prilog 8. Isidora Žebeljan u dvorištu zamka Civitella Ranieri, Umbrija (Italija), 11. avgust 2005. (foto: privatna arhiva)
- Prilog 9. Isidora Žebeljan i Paul Cassidy posle premijere kompozicije Kad je Bog stvarao Dubrovnik na otvaranju festivala City of London, Draper’s Hall, 24. jun 2013. (foto: privatna arhiva)
- Prilog 10. Na probi probi kompozicjie Zujte strune pred svečano otvaranje Festivala u Bregencu (Austrija), Bečki simfoničari, jul 2013. (foto: privatna arhiva)
- Prilog 11. Isidora Žebeljan ispred plakata za premijeru opere Maratonci u Beču, oktobar 2008. (foto: privatna arhiva)
FOTOGRAFIJA UMETNICE
- Isidora Žebeljan (foto: Kristina Miljković)
ČLAN TIMA: | Ivana Miladinović Prica |
DATUM UNOSA GRAĐE: | Avgust 2024. |